Dr. sc. Perina Vukša Nahod
Dr. sc. Perina Vukša Nahod viša je znanstvena suradnica u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na Odjelu za dijalektologiju. Njezin je znanstveni interes usmjeren na područje dijalektologije, akcentologije, frazeologije, leksikografije i terminologije.
Voditeljica je projekta Od fertuna do peruna – dijalektološka i etimološka analiza leksema povezanih sa semantičkim poljem kuhinje te suradnica na projektima Bunjevački govori – primorsko-lički ogranak, Struna – Izgradnja hrvatskoga strukovnog naziva II, Baza hrvatskih morfoloških dubleta, Rječnik velikoga i maloga početnoga slova, Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena, Rječnik dubrovačkoga govora i Glagoljaška baština i pjevanje u neretvanskome kraju.
Autorica je knjige Slivanjski govori: fonologija i morfologija te suautorica knjiga Rječnik velikoga i maloga početnoga slova i Pojmovnik kriminalistike i forenzike. Samostalno i u suautorstvu objavila je 20-ak izvornih znanstvenih radova te 10-ak znanstveno-popularnih radova.
Godine 2008. upisala sam doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a doktorirala sam 2014. s temom Fonologija i morfologija mjesnih govora slivanjskoga područja.
Budući da sam bila dijelom prve generacije, nisam mogla osluškivati informacije prijašnjih studenata te nisam znala kako će zamišljeni program studija izgledati u praksi. No, već su prva predavanja otkrila korist ovakva uskospecijaliziranoga studija, a svakim novim predavanjem vrsni su nam predavači strpljivo gradili znanje, širili vidike i jačali samopouzdanje.
Kolegiji su bili složeni i raznovrsni. Prisjetili smo se osnova temeljnih disciplina, radili smo na dijakronijskome i sinkronijskome pristupu građi, kombinirali teorijske i metodološke postupke, samostalno istraživali i pisali. Iako je studij u obveznim predmetima izrazito usmjeren na povijest hrvatskoga jezika i dijalektologiju, velik broj izbornih predmeta omogućuje proširivanje područja interesa. Posebno koristan kolegij bio je Terenska dijalektološka istraživanjakoji nam je uz vrhunske dijalektologe potvrdio da je jedini put do dijalektološke znanstvene istine proučavanje i bilježenje stanja na terenu.
Ovaj studij izrazito potiče studente na samostalno osmišljavanje prvih izlaganja na znanstvenim skupovima te na pisanje radova, ali i pruža mogućnost timskoga rada na znanstvenim projektima. S mnogim kolegama otpočetka usko surađujem te svi nesebično dijelimo dijalektološku građu i izmjenjujemo znanja i iskustva.
Budući da je dijalektologija od 2008. do danas u središtu mojega znanstvenoga interesa, sretna sam što je takav usmjereni poslijediplomski studij pokrenut baš u trenutku mojega nastavka školovanja te što sam mogla uskladiti svoje obveze u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje s onima na doktorskome studiju.
Na kraju bih istaknula naše profesorice s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci koje su nam nesebično pomagale u znanstvenome razvoju te koje nas kontinuirano prate i iskreno se raduju uspjesima naše generacije. To nam je obostrana potvrda da smo osim u znanost ulagali i u međuljudske odnose te se nadam da će i buduće generacije steći specifična znanja i promicati iste vrijednosti.